Povratak na granicu: migracijska iskustva u trokutu Hrvatska-NjemačkaSlovenija

IZVLEČEK
U prilogu se analiziraju iskustva hrvatskih migranata-povratnika iz inozemstva na jugozapadnom žumberačkom području i okolici. Istraživanje povratničkih iskustava na ovome terenu prožima se s istraživanjem posljedica nastanka međudržavne hrvatsko-slovenske granice. Ustanovljeno da obilježja regije podrijetla, u kombinaciji s fazom u životnome ciklusu u kojemu je povratak iz vanjske migracije realiziran, utječu na odabir mjesta naseljavanja nakon povratka. Za mlađe ljude povratak se preklapa s migracijom iz komunikacijski izoliranih i gospodarski nerazvijenih brdskih naselja na Žumberku u nizinska, komunikacijski dobro povezana i gospodarski naprednija naselja u okolici. Istodobno povratnici u starijoj dobi preferiraju nastanjivanje upravo u užem zavičaju. Nadalje, autorica je usporedila životna iskustva četiriju migranata nakon povratka. Razvidno je da je za njihovo razumijevanje potrebno uzeti u obzir trenutak u osobnom i obiteljskom životnom ciklusu u kojemu se vraćaju (individualno i obiteljsko vrijeme) i trenutak u društvenom i političkom razvoju regije i države povratka (povijesno vrijeme). U slučaju povratnika u mlađoj životnoj dobi povijesno vrijeme potrebno za razumijevanje njihovih današnjih iskustava jest dvostruko: ono obuhvaća razdoblje u kojemu su se vratili (socijalistička Jugoslavija) i današnje razdoblje (odvojenih država Hrvatske i Slovenije). Stoga su i iskustva i današnji problemi migranata koji su se vratili prije tridesetak godina donekle različiti od onih migranata koji su se vratili nakon nastanka hrvatske i slovenske države. Povratničko iskustvo onih koji su se vratili tijekom socijalizma formiralo se na nekadašnjoj unutardržavnoj (republičkoj) granici te su promjene koje je u njihove živote unijela transformacija republičke u međudržavnu granicu izrazito negativno vrednovane. Povratni migranti pak koji se vraćaju nedavno, nakon državnopolitičkih promjena, nemaju u fokusu pritužbe isključivo na novi granični režim. One će čak i izostati ili će donekle biti zasjenjene općedruštvenom kritikom. Autorica zaključuje da se povratnike iz vanjske migracije na jugozapadnom žumberačkom području može opisati kao pragmatične pogranične stanovnike i/li kao razočarane hrvatske građane. Oni svjedoče o bezizlaznom položaju jednog gospodarski, zemljopisno i demografski marginalnog područja u Hrvatskoj, u koje državi nije isplativo ulagati u infrastrukturu i gospodarstvo, dok ga istodobno, vođena logikom teritorijalne nacionalne države, želi očuvati unutar postojećih granica.