FIZIONOMSKA TRANSFORMACIJA MEĐIMURSKOG PROSTORA POD UTJECAJEM VANJSKE MIGRACIJE

IZVLEČEK
Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća veliki je broj međimurskog stanovništva otišao na privremeni rad u inozemstvo. Zbog mnogih uzroka, od kojih posebno treba izdvojiti nemogućnost zapošljavanja u rodnom kraju i veliku gospodarsku nerazvijenost Međimurja, pronašli su zaposlenje u zapadnoeuropskim državama koje su zbog nedostatka domaćeg, bile prisiljene zapošljavati strano radno sposobno stanovništvo iz manje razvijenijih zemalja. Stekavši uvjete za mirovinu, u nekim slučajevima i prije mirovine, veliki broj ih se vraća u rodni kraj. Izgradivši kuće, ugostiteljske objekte, objekte za raznu namjenu, podizanjem poljoprivredne mehanizacije na višu razinu, otvaranjem malog obrtništva, ulaganjem u lokalnu infrastrukturu itd., povratnici s privremenog rada iz inozemstva značajno sudjeluju u fizionomskoj transformaciji međimurskih naselja. Transformacije su istodobno vidljive i u mnogim drugim segmentima i strukturama. Transformacije nastale pod utjecajem socijalno-geografskih procesa i vanjskih migracija odražavaju se u fizionomiji naselja, kulturnom pejzažu, uočavaju se u transformaciji, prilagodbi i načelno u izjednačavanju ponašanja i odijevanja stanovnika sela sa stanovnicima grada. S ciljem utvrđivanja navedenog, rad analizira vanjsku migraciju međimurskog stanovništva prema zemljama Zapadne Europe nakon Drugoga svjetskog rata i istražuje kako su međimurski povratnici iz inozemstva fizionomski transformirali međimurski prostor. Prostor istraživanja je Međimurje tj. Međimurska županija, pretežno agrarni i nizinski kraj smješten između rijeka Drave i Mure na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske tj. na tromeđi Slovenije, Mađarske i Hrvatske. Pod pojmom suvremena migracija razumijevamo vanjsku migraciju stanovništva od 1971. godine do 2001. godine. Vremenski okvir tako je određen od 1971. godine kada službena statistika po prvi puta bilježi vanjsku migraciju. Osnovni cilj rada bio je istražiti i utvrditi uzroke migracije stanovništva Međimurja te na osnovu terenskog istraživanja, statističkih podataka, provedene ankete (anketiran je 201 povratnik iz inozemstva), razgovora i intervjua, korištene literature i izvora, izvesti rezultate i zaključke kojima želimo ukazati i upozoriti na posljedice migracije stanovništva u međimurskom prostoru. Vanjske migracije se istražuju od odlaska do povratka (težilo se sagledavanju svih elemenata migracijskog procesa, tj. od početka do kraja "migracijskog ciklusa") u rodni kraj tijekom razdoblja 1971.-2001. Usmjerili smo se prema 64 naselja koja su značajnije zahvaćena vanjskim migracijama tj. terensko istraživanje je obavljeno u općinama i naseljima s većim brojem vanjskih migranata.